Prijeđi na sadržaj

Atomska fizika

Izvor: Wikipedija
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama.
Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno).
U pojednostavljenom Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.

Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma. Izvorno se je atomska fizika bavila nuklearnom fizikom.

Atomska i molekularna fizika

[uredi | uredi kôd]

Atomska i molekularna fizika je grana fizike koja se bavi istraživanjem strukture atoma i molekula, njihovih energetskih stanja i međudjelovanja s ostalim česticama i poljima. Uspješan je primjer primjene kvantne mehanike. Važniji su ogranci atomska i molekularna spektroskopija, atomski i molekularni snopovi, atomski, molekularni i elektronski sudari, atomska i molekularna fizika na površinama, ionizacija i fizika plazme, lasersko hlađenje i atomske stupice, atomska optika, fotonima inducirana dinamika, klasteri, nelinearna optika i spektroskopija. U nas se laserska spektroskopija razvija u Institutu za fiziku i Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.[1]

Atomistika

[uredi | uredi kôd]

Atomistika je proučavanje strukture i međudjelovanja atoma.[2]

Istaknuti atomski fizičari

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. atomska i molekularna fizika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.
  2. atomistika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda